ODRŽANA AKCIJA: ZAJEDNO PROTIV GOVORA MRŽNJE
Policijska uprava vukovarsko-srijemska u suradnji s Gradom Vukovarom, Vijećem za prevenciju Grada Vukovara i Gradskim muzejom Vukovar te drugim partnerima i uz podršku Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova RH provela je preventivnu aktivnost pod nazivom „Zajedno protiv govora mržnje".
Cilj je ove aktivnosti promicanje kulture dijaloga, tolerancije i nediskriminacije te sprječavanje svih oblika govora mržnje. Ljudska prava zatiru se zločinima iz mržnje koji su definirani kao kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla ili spolne orijentacije druge osobe.
Jedan od zločina iz mržnje svakako je govor mržnje koji predstavlja sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla.
„Vukovar može biti primjer drugima kako živimo jedni pored drugih. Govor mržnje u Vukovaru ne treba vezati samo za nacionalni karakter. Mržnja ima mnogo vidova pa je tako nažalost možemo susresti i u sportu kao i nekim drugim odrednicama modernog društva. Vukovar ne treba uzimati kao primjer kada je u pitanju nacionalna komponenta jer nas činjenice na terenu u tome vidu osporavaju. Kada bismo se zapitali kada je posljednji međunacionalni incident bio u Vukovaru, nitko se ne bi sjetio kada je to bilo," naglasio je gradonačelnik Ivan Penava dodajući kako je bit ovakvoga skupa promicanje svih vidova tolerancije, a na temelju razlika prisutnih u društvu.
„Društvo se treba senzibilizirati kako bi prihvaćalo različitosti o čemu god da se radi. Djeca vrlo brzo prihvaćaju toleranciju. Iako se ponekad znaju pojaviti određene okrutnosti i zlostavljanja među djecom, ona su uvijek posljedica toga što djeca nisu zaista svjesna što čine. Prednost koju djeca imaju spram odraslih je ta da su neiskvarena i ne žele loše te kada čine nešto loše čine iz neznanja. Nakon razgovora dobro reagiraju i u svojoj pedagoškoj karijeri nisam susreo dijete koje je bilo destruktivno s namjerom nego se zatekne u društvu i konotacijama te ne razmišljajući dođe do incidentne situacije. Upravo su zato potrebne ovakve akcije koje će ukazati koliko to nije poželjno i naučiti djecu da uvijek moraju gledati obje strane," istaknuo je gradonačelnik Penava.
Gradonačelnikove riječi potvrdio je i načelnik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske Miro Bradić ističući zadovoljstvo zbog malog broja slučajeva vršnjačkog nasilja.
„Ne možemo reći kako ga nema, no prema našim evidencijama u 2015. godini bilježimo devet kaznenih djela vršnjačkog nasilja, u 2016. šest, a do sada u 2017. godini jedno takvo kazneno djelo," rekao je načelnik Miro Bradić.
Ovo je događanje okupilo brojne poznate osobe iz javnog života, predstavnike lokalne i područne samouprave, predstavnike sveučilišne, znanstvene i stručne zajednice, predstavnike vjerskih zajednica, glazbenike, umjetnike i druge istaknute članove društva koji su uz sudjelovanje djece i mladih s područja Grada Vukovara uputili prigodne poruke javnosti s ciljem sprječavanja svih oblika govora mržnje uz promicanje pozitivnih stilova života, nenasilja, međusobne tolerancije i kulture dijaloga.
Djeca iz vukovarskih škola izrađivali su simbole mira od slame, crtali stripove na temu tolerancije različitosti, a imali su prilike naučiti jezik gluhonijemih
Cilj je ove aktivnosti promicanje kulture dijaloga, tolerancije i nediskriminacije te sprječavanje svih oblika govora mržnje. Ljudska prava zatiru se zločinima iz mržnje koji su definirani kao kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla ili spolne orijentacije druge osobe.
Jedan od zločina iz mržnje svakako je govor mržnje koji predstavlja sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla.
„Vukovar može biti primjer drugima kako živimo jedni pored drugih. Govor mržnje u Vukovaru ne treba vezati samo za nacionalni karakter. Mržnja ima mnogo vidova pa je tako nažalost možemo susresti i u sportu kao i nekim drugim odrednicama modernog društva. Vukovar ne treba uzimati kao primjer kada je u pitanju nacionalna komponenta jer nas činjenice na terenu u tome vidu osporavaju. Kada bismo se zapitali kada je posljednji međunacionalni incident bio u Vukovaru, nitko se ne bi sjetio kada je to bilo," naglasio je gradonačelnik Ivan Penava dodajući kako je bit ovakvoga skupa promicanje svih vidova tolerancije, a na temelju razlika prisutnih u društvu.
„Društvo se treba senzibilizirati kako bi prihvaćalo različitosti o čemu god da se radi. Djeca vrlo brzo prihvaćaju toleranciju. Iako se ponekad znaju pojaviti određene okrutnosti i zlostavljanja među djecom, ona su uvijek posljedica toga što djeca nisu zaista svjesna što čine. Prednost koju djeca imaju spram odraslih je ta da su neiskvarena i ne žele loše te kada čine nešto loše čine iz neznanja. Nakon razgovora dobro reagiraju i u svojoj pedagoškoj karijeri nisam susreo dijete koje je bilo destruktivno s namjerom nego se zatekne u društvu i konotacijama te ne razmišljajući dođe do incidentne situacije. Upravo su zato potrebne ovakve akcije koje će ukazati koliko to nije poželjno i naučiti djecu da uvijek moraju gledati obje strane," istaknuo je gradonačelnik Penava.
Gradonačelnikove riječi potvrdio je i načelnik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske Miro Bradić ističući zadovoljstvo zbog malog broja slučajeva vršnjačkog nasilja.
„Ne možemo reći kako ga nema, no prema našim evidencijama u 2015. godini bilježimo devet kaznenih djela vršnjačkog nasilja, u 2016. šest, a do sada u 2017. godini jedno takvo kazneno djelo," rekao je načelnik Miro Bradić.
Ovo je događanje okupilo brojne poznate osobe iz javnog života, predstavnike lokalne i područne samouprave, predstavnike sveučilišne, znanstvene i stručne zajednice, predstavnike vjerskih zajednica, glazbenike, umjetnike i druge istaknute članove društva koji su uz sudjelovanje djece i mladih s područja Grada Vukovara uputili prigodne poruke javnosti s ciljem sprječavanja svih oblika govora mržnje uz promicanje pozitivnih stilova života, nenasilja, međusobne tolerancije i kulture dijaloga.
Djeca iz vukovarskih škola izrađivali su simbole mira od slame, crtali stripove na temu tolerancije različitosti, a imali su prilike naučiti jezik gluhonijemih