IZDANA MONOGRAFIJA O KOLONI SJEĆANJA

Kategorija: Gradonačelnik

U Gradskom muzeju Vukovar upriličena je svečana promocija monografije "Sjećanje na žrtvu Vukovara 1991." koja tekstom i slikom prikazuje razvoj najvećeg komemorativnog skupa u Republici Hrvatskoj, Kolone sjećanja.

Izdavači monografije su Grad Vukovar i Gradski muzej Vukovar, a ona na 130 stranica opisuje razvoj Kolone sjećanja, najvećeg živog spomenika, od početaka pa sve do danas.

Promociji je nazočio gradonačelnik Ivan Penava, začetnici Kolone sjećanja te svi bitni dionici koji su Kolonu sjećanja i program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kreirali od samih njezinih početaka kao i suradnici koji su u suradnji s Gradom Vukovarom kroz godine radili i rade na unaprjeđenju programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara te brojni uzvanici i gosti.

"Cilj monografije je prisjetiti se početaka Kolone sjećanja, ali jednako tako i ljudi koji su sudjelovali u njenoj organizaciji primarno se osvrćući na hrvatske branitelje Vukovara, franjevce, gradske službe i institucije.Monografija je nastala u želji da razvoj Kolone, od prve koja je bila u nešto drugačijoj formi do ove danas koja je postala najmasovniji komemorativni događaj u zemlji, objedinimo i zapišemo sve detalje kako bi oni ostali tu za povijest, za buduće generacije. Ogroman broj ljudi svake godine prolazi kroz naš grad, bez ijednog zabilježenog incidenta ili ružnog događaja. To govori o tome koliko je u hrvatskom narodu jaka ideja o simbolici i žrtvi Vukovara i to nam je bila namjera koju smo htjeli zatvoriti s objavljivanjem jedne ovakve monografije.", dao je pojasniti gradonačelnik Penava te istaknuo kako je izdavanje monografije i svojevrstan odgovor na pokušaj Vlade Republike Hrvatske da Zakonom o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta Kolonu sjećanja stavi pod političku kontrolu.

Nakon uvodnog obraćnja gradonačelnika okupljenom skupu uslijedio je film o Koloni sjećanja s kadrovima svih do sada održanih Kolona sjećanja.

U središnjem dijelu programa nazočnima su se kroz svoja iskustva i svjedočenja obratili Tomislav Čorak, jedan od začetnika Kolone sjećanja i dugogodišnji voditelj protokola Grada Vukovara, dr.sc. Dražen Živić, demograf i pomoćnik ravnatelja Instituta Ivo Pilar, Ružica Marić, prof. dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar te današnja savjetnica za kulturu gradonačelnika Grada Vukovara te fra Ivica Jagodić, gvardijan i župnik župe sv. Roka u Virovitici, dugogodišnji gvardijan i župnik župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.

Tomislav Čorak kao jedan od začetnika Kolone sjećanja te kreator programa pojasnio je kako je Kolona sjećanja 1998. godine nastala spontano. "Svakog 18. studenog, građani su tijekom progonstva u svojim prozorima prognaničkih soba palili svijeće, gradski dužnosnici su u Zagrebu polagali vijence i palili svijeće, vukovarski svećenici su na Segetu služili mise zadušnice za žrtve Vukovara. Čekali smo trenutak kada ćemo moći u svome gradu na obali Dunava doći i pokloniti se onima koji su pisali povijest. Tako je u Vukovaru organizirana i prva Kolona sjećanja 1998. godine. Ona je bila spontana, nastala je od naroda, a središnja manifestacija i službeni program održan je na parkiralištu nekadašnjeg hotela Dunav.", uvodno pojašnjava Čorak te uz detalje o proteku prve Kolone sjećanja koja se kretala od središta grada do Veleprometa, najvećeg koncentracijskog logora ističe kako je Kolona sjećanja najveći živi spomenik. "To su bili početci kada nismo mogli ni zamišljati da će se naša inicijativa s godinama pretvoriti u ono što je danas. Vukovar je doživio da je hrvatski narod prepoznao naša nastojanja da se na jedan dostojanstven i primjeren način, bez politike, oda počast žrtvama Vukovara. Narod je taj koji je podržao, prihvatio i svojom nazočnošću održao, poput 2016. godine kada je prema procjenama bilo 120.000 ljudi. Odrađen je ogroman posao, a svi dionici su dali svoj doprinos.", zaključuje Čorak.

Dr.sc. Dražen Živić ukratko je pojasnio ulogu znanosti u očuvanju istine o Domovinskom ratu, ali i kreiranju djela poput monografije. "Kad uknjižite činjenice utemeljene na znanosti i istraživanjima zajedno sa svjedočanstvima, tada ste sigurni da vam nitko ne može reći da je bilo drugačije i ne može vam to oduzeti.", jasno je poručio Živić te dodao kako se organizacijom znanstvenih skupova učvršćuje svijest o žrtvi Vukovara te rekao kako će i ove godine biti održan Znanstveno-stručni skup "Vukovar 91".

Ružica Marić podsjetila je na sve kulturne i edukativne događaje koji su sastavni dio obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, a to su Svjetlosna rijeka sjećanja, događaj "I u mom gradu Vukovar svijetli", Znanstveno stručni simpozij "Ratna bolnica Vukovar 1991.", Predvečernji spomen na žrtvu Vukobata 1991., Sat povijesti iz Vukovara, Susret ratnih izvjestitelja, Grad u školjci - festival neobjavljene domoljubne poezije te Večer pijeteta i sjećanja na žrtvu Vukovara. Istaknula je Marić doprinos svih udruga i trud pojedinaca koji svake godine sudjeluju u organizaciji programa, bez kojih bi program kakav danas poznajemo bio teško ostvariv.

Naposljetku, fra Ivica Jagodić zaključio je kako je Vukovar sa svojom žrtvom postao molitveni fenomen te kako se s dostojanstvenim euharistijskim slavljem iz programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara iz Vukovara šalje velika i snažna poruka zajedništva.

Program je svojim izvedbama pjesama "Hrabri ljudi" i "Stoji grad" upotpunila solistica Ivona Krajinović.

 

Grad Vukovar zahvaljuje svima koji su na bilo koji način doprinijeli izradi i izdavanju monografije "Sjećanje na žrtvu Vukovara 1991.", kao i svima koji svake godine sudjeluju i daju svoj doprinos u programu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.