U pastoralnom centru sv. Bone u Vukovaru, 8. svibnja 2023. godine, predstavljena je druga u nizu Kronika Franjevačkog samostana (1781.-1826.).

U izdanju Državnog arhiva u Vukovaru i Franjevačkog samostana u Vukovaru objavljena je u biblioteci Gradivo za povijest Vukovarsko-srijemske županije, druga knjiga Kronike franjevačkog samostana u Vukovaru. Knjigu je priredio i filološki obradio Petar Ušković Croata, stručnu redakturu prijevoda napravio je Šime Demo, a urednici su Petar Elez i fra Ivica Jagodić.

Knjigu su predstavili mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, dr. sc. Tomislav Galović, dr. sc. Dražen Kušen, dr. sc. Danijel Patafta, dr. sc. Dražen Živić, mr. sc. Petar Ušković Croata, prof. Petar Elez i fra Ivica Jagodić.

Uz brojne uzvanike u ime grada Vukovara bio je pročelnik upravnog odjela g. Josip Paloš, a u ime Vukovarsko-srijemske županije bio je g. Damir Dekanić, župan, koji su uz Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrovitelji ovoga izdanja.

Tisak prijevoda Kronike prethodio je i velikom obilježavanju 300-te obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovim izdanjem obuhvaćeno je značajno djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno djelovanje.

Kronika vukovarskog samostana je neizmjerno vrijedan povijesni izvor i dokument kako samostana i župe sv. Filipa i Jakova, tako i grada i okolice od 18. st. do danas. Punina i raznovrsnost njezinih informacija predstavljaju svojevrsno pamćenje grada Vukovara tijekom više od triju stoljeća.

Kronika je povijesni i kronološki kaleidoskop života koji u svojim nebrojenim elementima sadrži i radosne i tužne događaje vukovarske zajednice. Radosne kao što su slavlja kršćanskih blagdana, zavjetnih procesija ili ustoličenja velikih župana, posjete careva i banova, nadbiskupa i biskupa, znanstvenika i umjetnika, ili izgradnja naše crkve, kapela i križeva, važnih objekata, spomenika i ustanova u gradu. No, dakako, tu su i izvješća o ratovima, epidemijama, požarima, poplavama, zemljotresima, nevremenu, propaloj ljetini, strašnim zimama i Dunavu okovanim ledom, nesnosnim ljetnim vrućinama... Tu su izvještaji o ukopima od velikodostojnika u kripti crkve do ukopa onih bezimenih pokojnih kao što je kažnjenik tegljača lađa na obali Dunava.

Pored dragocjenih podataka o gospodarstvu, političkom, javnom i kulturnom životu, školstvu, zdravstvu… kroničari posebnu pozornost, naravno, posvećuju samostanu i crkvi kroz stoljeća. Uz popis svih gvardijana, franjevaca svećenika i laika te njihovih službi u samostanu i u vukovarskoj župi i filijalama koja je obuhvaćala gotovo pola današnje vukovarsko-srijemske županije. Tu su i vrlo su važni podaci o umjetničkim djelima oltarnih pala, slika i skulptura i o predmetima umjetničkog obrta liturgijskog posuđa, relikvijara i liturgijskog ruha.

Nakon tragičnog razaranja samostana i crkve u Domovinskom ratu Kronika je pridonijela njihovoj obnovi ponajprije u potrazi za kulturnim blagom, zatim u prikupljanju za popis inventara, proučavanju i valoriziranju, restauriranju te projektiranju novog Franjevačkog muzeja Vukovar u kojem će izuzetno bogata kulturna baština biti javnosti dostupna i vidljiva.

Kronika u svom sadržaju prikazuje nastanak i razvitak Vukovara kao jednog autentičnog europskog grada, od oslobađanja od osmanlijske vlasti do danas, a središte tog sadržaja čine vjera, prosvjeta i kultura te umjetnost raznih razdoblja, stilova i provenijencije. Gotovo svaki od eksponata krije svoju priču i iza njihovog vidljivog materijalnog prikaza stoji vjera, nada, pobožnost, molitva i poneki zavjet, ali i osjećaj za lijepo, dobro i plemenito. S tim izvorima možemo reći da su franjevci u Vukovaru nositelji duhovnosti, prosvjete i kulture na temelju kontinuiranog života u vjeri kroz stoljeća.

Marljive ruke franjevaca kroničara zapisale su cijeli jedan mikrokozmos koji se u neslućenom mnoštvu informacija i pojedinosti otvara pred nama kao autentična slika prošlosti Vukovara.

Neprocjenjiva vrijednost Kronike nije samo u njezinom opisu, nego ponajviše u njezinom čitanju, proučavanju i istraživanju.

Ivan Birger