Kao uvod u Noć muzeja 25. siječnja 2013. u obnovljenoj kući Magaza Mihajlovća 2 , u Ulici Zmajeva 2 u Vukovaru, ministrica kulture RH Andrea Zlatar Violić uručila je gradonačelniku Vukovara Željku Sabou zapisnik o primopredaji osam obnovljenih kuća u povijesnoj jezgri grada Vukovara.

Osam kuća u povijesnoj jezgri Vukovara, obnovljene su u okviru projekta "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol". Projekt je financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i zajmom Razvojne banke Vijeća Europe. Za sve radove na predmetnim kućama, u okviru projekta "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol", za obnovu je utrošeno 16.301.975,00 kn. Sve građevine obnovljene su u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, te drugim važećim propisima. Od trenutka preuzimanja objekata, Grad Vukovar preuzima i obvezu da obnovljene kuće preda vlasnicima na koje prelazi odgovornost za daljnje održavanje i sve druge obveze i zadaće koje iz toga proizlaze.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je naglasila veliko značenje samog čina, jer se Vukovaru vraća njegova baština, kojom se uvijek iznimno ponosio. Zlatko Uzelac, glavni direktor projekta Ilok-Vukovar-Vučedol, u sklopu kojega su obnovljene kuće u vukovarskoj gradskoj jezgri, rekao je da obnova kuća nije velik poduhvat u sklopu obnove nacionalne baštine, ali da je iznimno značajna za baštinu Grada Vukovara. Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo nije krio zadovoljstvo završetkom obnove osam kuća u baroknoj jezgri kao i vraćanjem jednog „dukata" Gradu Vukovaru - kuće Magaza Mihajlović II u Zmajevoj ulici. Najavljeno je i kako se Projekt obnove nastavlja obnovom preostalih objekata, popločenjem cijele ulice te revitalizacijom sadržaja.

Povijesna je jezgra Vukovara, uništena ratnim razaranjima dodatno je oštećena u poratnim godinama do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja 1997. godine. Odmah nakon reintegracije započele su pripreme za obnovu razrušenoga grada, čija je jezgra uvrštena na popis sto najugroženijih spomeničkih lokaliteta na svijetu međunarodnoga fonda World Monuments Watch. Za uži su povijesni centar planirana tri modela obnove: obnova oštećenih povijesnih građevina klasičnom konzervatorsko-restauratorskom metodom, faksimilska rekonstrukcija u slučaju potpunoga uništenja povijesne građevine visoke umjetničke, simboličke ili ambijentalne vrijednosti ili suvremena interpolacija uz poštovanje propisane građevne linije. Najveći je broj građevina u užem gradskom središtu obnovljen klasičnom konzervatorsko-restauratorskom metodom.

Današnja je Ulica dr. Franje Tuđmana središnja os gradskoga centra, smještena u produžetku mosta preko Vuke slijedeći položaj povijesne prometnice koja još od antičkih vremena prati južni dunavski limes. Na mjestu postojećega mosta Vuka je u najranije vrijeme bila premoštena skelom da bi Sulejman II. Veličanstveni na svom vojnom pohodu na tom mjestu sagradio drveni most. Godine 1787. sagrađen je barokni zidani most s 9 lukova, koji je srušen 1932. godine. Zbog navedenoga su položaja u toj ulici grupirane neke od najvrjednijih i najstarijih građevina, karakteristični motivi vukovarskih veduta i razglednica. Sagrađene u različitim razdobljima, građevine nose obilježja različitih stilova od baroka do suvremenoga oblikovanja.

Obnova je građevnoga fonda započela nedugo nakon mirne reintegracije konzervatorskom obnovom nekoliko objekata kao što je uglovna Palača Srpske pravoslavne opštine (kasnije: Ljekarna Kirchbaum-Schwartz, odnosno Zgrada centralne ljekarne) iz 1910. godine, čija je obnova završena 2003. godine, susjedna joj Palača Tachtler iz 1914. (obnova završena 2004. godine), klasicistička Zgrada Magistrata (Radio Vukovar) s početka 19. stoljeća (obnova dovršena 2004. godine) te Zgrada nekadašnje Diližansne pošte (stare Galerije Bauer), čiji najstariji dio datira iz druge polovice 18. stoljeća. U tijeku je i obnova jedne od najvećih i najreprezentativnijih građevina povijesnoga središta Palače Grand-hotela (kasnije nazvane Radnički dom), monumentalne historicističke uglovnice s kraja 19. stoljeća. Prizemna je Uglovnica Garvanović iz druge polovice 18. stoljeća, na suprotnome kraju Ulice dr. Franje Tuđmana, obnovljena zbog svojega urbanistički istaknutoga položaja ispred Bećarskoga križa. Zgrada Gradskoga poglavarstva Vukovara arhitekta Ivana Mikića iz 1972. godine obnovljena je i djelomično preoblikovana prema projektu istoga autora. Primjer obnove suvremenom interpolacijom predstavlja zgrada Slavonske banke s glavnim pročeljem oblikovanim u staklu.

Do sada je u potpunosti dovršeno deset kuća, a u završnoj fazi obnove je jedna (Kuća Paunović). Obnovi svakoga objekta u okviru projekta prethodilo je detaljno istraživanje arhivske dokumentacije, starih karata, katastara, fotodokumentacije, starih razglednica i ostaloga materijala. Također su provođena konzervatorsko-restauratorska istraživanja sondiranjem građevina u svrhu utvrđivanja pojedinih građevnih faza te najvrjednijega i/ili najcjelovitijega povijesnog sloja za koji je određeno da će obnovom biti prezentiran. Paralelno s istraživanjima izrađivani su detaljni snimci postojećega stanja, a nakon što je utvrđen način prezentacije za svaku kuću pojedinačno, pristupilo se izradi arhitektonskih projekata na osnovi kojih su provođeni građevinski i restauratorski radovi.

Neke su od kuća primjeri barokne arhitekture 18. stoljeća s karakterističnim visokim krovištima, nekoliko je primjera izvedeno u historicističkom slogu druge polovice 19. stoljeća, a kuća Paunović, čija je obnova još uvijek u tijeku, svojom kvalitetnom autorskom dogradnjom drugoga kata predstavlja iskorak prema moderni. Projekt obnove ulice bit će nastavljen obnovom preostalih objekata, popločenjem cijele ulice te revitalizacijom sadržaja.

I obnova dvorca Eltz i navedenih kuća u povijesnoj jezgri Vukovara dio su projekta „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok –Vukovar- Vučedol". Projekt koji obuhvaća povijesnu jezgru Iloka, grad Vukovar te arheološki lokalitet Vučedol financiran je sredstvima Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i zajmom Razvojne banke Vijeća Europe, s ciljem istraživanja, obnove i prezentacije kulturne baštine, obogaćenja kulturnoga krajolika i podizanja razine svijesti o vrijednosti prostora podunavske regije. U realizaciju su uključeni i Hrvatski restauratorski zavod, Gradski muzej Vukovar, Institut za arheologiju i Muzej grada Iloka.

{gallery}2013/01/26/01{/gallery}